Koje vrste brašna su prihvatljive za osobe sa šećernom bolesti?
Kao i kod brojnih namirnica o kojima smo govorili ranije, niti jedno brašno nije nužno loše ili zabranjeno. Međutim, postoje vrste brašna kojima bi trebalo dati prednost. Birajte brašna od cjelovitog zrna (integralna brašna) i brašna dobivena od namirnica s nižom količinom ugljikohidrata (primjerice bademovo, kokosovo, sezamovo…). Čitanje nutritivne deklaracije je neophodno za izbor prikladnije vrste brašna, a kako bismo vam u tome olakšali izradili smo tablicu koja vam može poslužiti kao šalabahter prilikom kupovine.
Koliko treba povećati unos kalorija tijekom trudnoće?
Recimo za početak da se u trudnoći ne jede, kako često čujemo, za dvoje. U prvom tromjesečju energetske potrebe se ne mijenjaju. U drugom tromjesečju energetske potrebe povećane su u prosjeku za 300 kcal, dok se u zadnjem tromjesečju povećavaju za dodatnih 100 kcal (ukupno 400 kcal). Treba naglasiti da preporuke vrijede za trudnicu koja trudnoću započne s adekvatnom tjelesnom masom, dok je u slučaju neadekvatne tjelesne mase prilagodbi kalorijskog unosa potrebno pristupiti individualno. Ukoliko trudnica ima šećernu bolest tipa 1, u konzultaciji s dijabetologom potrebno je prilagoditi dozu inzulina u skladu s promjenom kalorijskog unosa.
Što trudnice ne smiju jesti?
Tijekom trudnoće preporučuje se izbjegavati namirnice i proizvode koji su podložniji kontaminacijama različitim mikroorganizmima. Što to uključuje? Sirove mesne i riblje proizvode, sirova jaja, nepasterizirane mliječne proizvode, nepasterizirane voćne sokove te mesne prerađevine (kobasice, salame, naresci). Domaće proizvode također ostavite po strani – budući da uglavnom ne prolaze mikrobiološke kontrole ne bi se trebali nalaziti unutar trudničkog jelovnika.
Proteinski sladoled za dijabetičare – da ili ne?
Da, ukoliko postignemo dogovor oko dvije ključne stavke: 1) izbor proteinskog sladoleda i 2) količina. Naime, na tržištu su dostupni različiti proteinski sladoledi. U moru različitosti, preporučio bih da odaberete sladoled koji ne samo da je bogat proteinima, već je istovremeno siromašan ugljikohidratima. Nazovimo ga dijabeto sladoled. Na takav način će doći do manjeg “plesa” razine šećera u krvi, što nam je i krajnji cilj prilikom odabira sladoleda. Međutim, sve prethodno napisano pada u vodu ako pretjeramo s količinom dijabeto sladoleda. Neka vaš dnevni unos bude ograničen na nekoliko žlica (50 g) i svakako nakon prve konzumacije dijabeto sladoleda provjerite stanje vašeg šećera u krvi.
Je li doručak najvažniji obrok u danu? Postoji li optimalan doručak?
Proglašavanje doručka najvažnijim obrokom u danu obično si dajemo za pravo da druge obroke ili preskačemo ili nutritivno zapostavljamo. Rekao bih da je doručak jednako važan kao ručak i večera. Optimalan doručak ne postoji, ali postoji puno kombinacija namirnica u doručku koje se mogu približiti pojmu adekvatnog. Primijetite da sam napisao kombinacije namirnica. Umjesto da za doručak jedete samo voće, samo proteine ili samo nešto treće, pojedite kombinaciju tih istih namirnica. Pritom su količine od velike važnosti, a koliko one okvirno iznose i koje namirnice uključuju prisjetite se listajući našu knjižicu na sljedećoj poveznici.
Koliko se obroka dnevno preporučuje dijabetičarima?
Točna brojka ne postoji. Iako je preporuka individualna, u svakodnevnom radu češće preporučujem 3 u odnosu na 5 obroka. Dva su glavna razloga: 1) Živimo prilično brzo i prehranu je praktičnije ogranizirati kroz 3 obroka i 2) Dijabetičari često trebaju smanjiti tjelesnu masu, a konzumacija većeg broja obroka nerijetko dovede i do većeg energetskog unosa od potrebnog.
Koje zaslađivače savjetujete u prehrani dijabetičara?
Na tržištu je prisutno prilično puno zamjena za šećer. One se protežu od umjetnih zaslađivača visoke slatkoće (saharin, aspartam, acesulfam K), preko prirodnih nenutritivnih zaslađivača (stevia) pa sve do šećernih alkohola (eritritol, ksilitol, sorbitol). Dosadašnja istraživanja sugeriraju da bi stevia, kao prirodni nenutritivni zaslađivač, bila najbolji izbor kod osoba sa šećernom bolesti. Većina šećernih alkohola je nešto manje slatka od stolnog šećera i sadrže određenu kalorijsku vrijednost. Iznimka po pitanju kalorijske vrijednosti je šećerni alkohol eritritol. Zbog toga ga svrstavamo na drugo mjesto preporuka, odmah iza stevije. Umjetni zaslađivači visoke slatkoće još uvijek su predmet znanstvenih diskusija zbog kojih im ne možemo dati niti zeleno niti crveno svijetlo.
Kada konzumirati voće- prije ili poslije obroka?
Voće se može konzumirati i prije i nakon jednog od glavnih obroka, ali može biti i sastavni dio glavnih obroka. Pritom je važno zadržati se unutar preporučenih količina koje nam diktiraju ugljikohidrati. Nastojte svaki dan unijeti 2 jedinice voća. Što uključuje jedna jedinica? Uzevši samo jestivi dio: 220 g bobičastog voća, 200 g grejpfruta, 150 g jabuke, 100 g grožđa ili 60g banane. Primijetite da se s količinske strane najviše isplati jesti bobičasto voće, a najmanje banane. To ne znači da su banane loša ili zabranjena namirnica – to samo znači da ćete njihovom konzumacijom najvjerojatnije prekoračiti preporučene količine. Voće konzumirajte cjelovito, a ako se odlučite za voćni sok pobrinite se da ga napravite sami (i bez dodatka šećera).
Što piti ljeti, a da nije voda?
Čajevi. Međutim, ne ledeni čajevi s polica dućana ili vrući čajevi koje vežemo uz hladne zimske mjesece. Napravite vlastiti ledeni čaj – prednost dajte čajevima od osušenih biljnih dijelova u odnosu na čajeve od svježih biljnih plodova. Menta, hibiskus, đumbir i kora citrusa neka budu samo inspiracija. Alternativno, u vodu možete staviti cijele, prethodno oprane, plodove ili korice plodova. Na takav način također možete dodati željenu aromu vašem ljetnom napitku. Cijeđenje voća i priprema voćnih napitaka spada više pod konzumaciju voća nego aromatizirane vode. Limunada je sjajan primjer – ne trebate je izbacivati iz prehrane, već samo njenu konzumaciju izjednačiti s konzumacijom voća. Cijeđeni sokovi stoga nikako ne mogu biti prvi izbor unosa tekućine kod osoba oboljelih od šećerne bolesti.
Koje se ulje savjetuje u prehrani dijabetičara i u kojoj količini?
Glavna masnoća prilikom termičke obrade hrane trebala bi biti maslinovo ulje. Maslinovo ulje je zbog svog sastava stabilno pri relativno visokim temperaturama, a krasi ga i pregršt pozitivnih učinaka na kardiometaboličko zdravlje. Prilikom pripreme glavnih obroka, za potrebe termičke obrade koristite jednu žlicu maslinovog ulja. Iako suncokretovo ulje često koristimo prilikom kuhanja, pečenja ili prženja, to ne bismo trebali. Zašto? Riječ je o ulju koje je prilično nestabilno pri višim temperaturama. Znači li to da ga trebamo izbaciti iz prehrane? Ne – koristite ga primjerice kod hladnog začinjavanja salata. Jedna žlica po zdjelici salate. Slična preporuka vrijedi i za ulja buče, lana, konoplje. Kokosovo ulje je, slično kao i maslinovo, prilično stabilno. Međutim, za razliku od maslinovog ulja ne donosi značajne kardiometaboličke benefite. Kokosovu ulju dajte prednost samo kada želite obroku dodati notu kokosa. U svim drugim kombinacijama, maslinovo ulje će biti bolji izbor.