Tjelesna aktivnost i šećerna bolest tip 2
Tjelesna aktivnost ne utječe značajno na razinu glukoze u krvi kod zdravih ljudi i kod dijabetičara tipa 2 koji su isključivo na dijetnom režimu. U ovim populacijama tijekom tjelesne aktivnosti rijetko dolazi do hipoglikemije, osim kod izuzetno napornih i dugotrajnih aktivnosti poput maratona ili triatlona. Kod dijabetičara tipa 2 koji uzimaju inzulin ili drugu medikamentoznu terapiju, tjelesna aktivnost može uzrokovati višesatnu hipoglikemiju. Također, tjelesna aktivnost visokog intenziteta može dovesti do hiperglikemije uzrokovane hormonskom reakcijom. Umjerena tjelesna aktivnost povećava osjetljivost tkiva na inzulin, što je zapaženo i kod zdrave populacije. Šećerna bolest tip 2 i tjelovježba: Što kažu istraživanja? Istraživanja su pokazala da redovito vježbanje poboljšava kontrolu glikemije (HbA1c) kod dijabetičara tipa 2 koji ne uzimaju inzulin. U jednom šestomjesečnom istraživanju, tri skupine sudionika (izdržljivost, snaga, mješoviti trening) pokazale su bolje rezultate u kontroli glikemije u usporedbi s onima koji nisu vježbali. Osobito značajan učinak imala je skupina koja je prakticirala mješoviti trening. Redovito vježbanje u kombinaciji s dijetom pokazalo je pozitivan učinak na HbA1c kod dijabetičara tipa 2 koji su na medikamentoznoj terapiji, osobito kod onih s lošijom regulacijom glikemije. Preporuke za tjelovježbu kod dijabetičara tipa 2 Prije svakog treninga preporučuje se 10-15 minuta zagrijavanja, a nakon treninga postepeno smanjenje intenziteta za uvođenje u oporavak. Relativne kontraindikacije za intenzivniju tjelesnu aktivnost Kod nekih dijabetičara postoje kontraindikacije za intenzivnu tjelesnu aktivnost, zbog čega se savjetuje konzultacija s liječnikom ili fizioterapeutom. Neki od ovih stanja uključuju: Vrste treninga i preporučeni intenziteti Vrsta treninga Aktivnosti Učestalost Intenzitet Trajanje Osnovni trening Hodanje, penjanje stepenicama, kućne i vrtne aktivnosti Svaki dan 30-50% maksimalnog opterećenja (Borgova skala 12-13) Više od 30 minuta Trening izdržljivosti Nordijsko hodanje, trčanje, biciklizam, plivanje 3-5 dana/tjedan 40-70% maksimalnog opterećenja (Borgova skala 13-16) 20-60 minuta Trening snage/jakosti Vježbe s vlastitom težinom, elastične trake, utezi 2-3 dana/tjedan Do umora i iscrpljenosti 8-10 vježbi, 8-12 ponavljanja
Tjelesna aktivnost i šećerna bolest tip 1
Nema dokaza kako tjelesna aktivnost ima primarno preventivni učinak na nastanak dijabetesa tipa 1. Tjelovježba ima sigurno dokazan pozitivni učinak u kontroli masnoća u krvi, kao i drugih kardiovaskularnih čimbenika rizika, tako da na indirektni način pozitivno utječe na komplikacije dijabetesa. Tjelesna aktivnost, vježbanje, sport povećavaju osjetljivost stanica, tkiva, osobito skeletnih mišića, na inzulin te je potreba za njim manja. Tijekom fizičke aktivnosti promet glukoze u stanice je olakšan, pa je i potreba za inzulinom manja. Takva povećana osjetljivost traje i 1-2 dana nakon intenzivnijeg rada/treninga. Osnovni princip vježbanja/treninga kod dijabetičara tip 1 svakodnevno najmanje 30 minuta umjerene aerobne aktivnosti (brzo / nordijsko hodanje, bicikla i sl.); tri puta tjedno dodatno nešto intenzivniji treninzi (fitnes, teretana ili sportovi prema želji); vježbe jakosti i snage (ako je prisutna arterijska hipertenzija i/ili glaukom smanjiti težinsko opterećenje i povećati broj ponavljanja s 8-12 na12-15, tijekom napora izdisati, tijekom udisaja opustiti mišice); počinjati trening s 10-15 minuta zagrijavanja, a na kraju10-15 minuta postepenog završavanja kao uvod u oporavak; poželjne koncentracije GUK prije vježbanja su 6-15 mmol/L; ako su izmjerene vrijednosti manje od 6 mmol/L potrebno je nešto prethodno pojesti; odustati od vježbanja ako su GUK iznad 15 mmol/L ili je prisutna ketoacidoza; vježbati 1-2 sata nakon obroka i najmanje1 sat nakon uzimanja inzulina; izbjegavati davanje inzulina u dijelove tijela koji Ce izravno biti aktivni tijekom vježbanja; smanjiti dozu inzulina za 30-50% pred trening – osobito ako je dugotrajan, smanjiti dozu inzulina i nakon treninga; imati “pri ruci” i uzimati tijekom treninga “brze” ugljikohidratne energetske napitke ili voće, a tijekom dugotrajnijeg rada 15-30 g dekstroze / 30 minuta. Vrsta treninga Aktivnosti Učestalost Intenzitet Trajanje Osnovni trening Hodanje; penjanje stubama; aktivnosti u kući i vrtu Svaki dan Do 50% maksimalnog opterećenja Više od 30 minuta Trening izdržljivosti (aerobni trening) Nordijsko hodanje; trčanje; biciklizam; plivanje; veslanje; skijanje; klizanje; sportovi s loptom; fitnes/aerobik 3-5 dana/tjedan Do 70% maksimalnog opterećenja (do zaduhe)* 20-60 minuta Trening jakosti/snage Vježbe s vlastitom težinom; elastičnim trakama; utezima; spravama 2-3 dana/tjedan Do iscrpljenosti i umora** 8-10 vježbi, 8-12 ponavljanja * U slučaju pristnih vidnih, bubrežnih, neurovegetativnih i kardiovaskularnih smetnji smanjiti trajanje i intenzitet.** U slučaju prisutnih vidnih, bubrežnih i kardiovaskularnih smetnji smanjiti opterećenje i povećati broj ponavljanja Apsolutne kontraindikacije za intenzivniju tjelesnu aktivnost: 1. hiperglikemija (>15 mmol/L) 2. ketoacidoza Relativne kontraindikacije za intenzivniju tjelesnu aktivnost: 1. kardiovaskularna ograničenja 2. izražene periferne neuropatije (povećan rizik od ozljeda) 3. izražena retinopatija (smetnje vida) 4. autonomna živčana neuropatija (kardiovaskularni poremećaj) 5. izražene bubrežne bolesti (poremećaj regulacije krvnog tlaka i acidobaznog statusa)