Vitamin D u prevenciji bolesti- mit ili istina
Optimalna koncentracija 25(OH)D3 (vitamin D) za koštano zdravlje je 50-100 nmol/l (20-40 ng/ml). Međutim optimalna koncentracija vitamina D za izvankoštano zdravlje nije do sada poznata. Brojna istraživanja pokazala su povezanost koncentracije vitamina D i brojnih bolesti, uključujući mišićno-koštane bolesti, metaboličke bolesti, srčanožilne bolesti, karcinome, autoimune i zarazne bolesti. Ta činjenica je dovela do toga da se široko primjenjuje nadoknada vitaminom D i pojačana je potražnja laboratorijima za mjerenjem serumske koncentracije vitamina D u općoj populaciji. Cjelokupna korist od navedenog nije jasna, kao što ne postoji jasni optimalni dnevni unos vitamina D i ciljna serumska koncentracija vitamina D u svrhu prevencije navedenih bolesti. Brojne kontroverze postoje vezane uz mjerenje koncentracije vitamina D i davanje suplemenata vitaminom D u osoba koje nemaju strogu indikaciju za isto. Stoga je američko endokrinološko društvo (Endocrine Society) nedavno izdalo klinički praktične smjernice pod nazivom „Vitamin D u prevenciji bolesti“ koje je usmjereno na upotrebu vitamina D u svrhu smanjenja bolesti u pojedinaca koji nemaju indikaciju za mjerenjem koncentracije vitamina D ili terapiju vitaminom D (npr. hipokalcijemija) (https://doi.org/10.1210/clinem/dgae290). Ovdje izdvajamo pitanja i odgovore na sporne teme koje se spominju u tekstu: Trebamo li empirijski davati vitamin D djeci i adolescentima u dobi od 1-18 godina? Preporučuje se empirijska nadoknada u svrhu prevencije rahitisa i smanjenja rizika od respiratornih infekcija. Empirijska nadoknada uključuje hranu obogaćenu vitaminom D, pripravke koji sadrže vitamin D i/ili suplemente vitaminom D u dozi od 600 IU dnevno. Trebamo li empirijski davati vitamin D osobama mlađima od 50 godina? Ne preporučuje se empirijska nadoknada vitaminom D. Ne preporučuje se rutinsko mjerenje koncentracije vitamina D. U navedenoj populaciji koncentracija vitamina D i ishodi povezani s koncentracijom nisu potvrđeni u kliničkim istraživanjima. Ne savjetuje se rutinsko mjerenje koncentracije vitamina D za donošenje odluke o terapiji vitaminom D, niti se savjetuje rutinsko praćenje koncentracije vitamina D za titraciju doze vitamina D. Navedeno se odnosi na zdravu populaciju koja nema drugu indikaciju za mjerenje koncentracije vitamina D (npr. hipokalcijemija). Trebamo li empirijski davati vitamin D osobama u dobi od 50-74 godina? Ne preporučuje se empirijska nadoknada vitaminom D. Ne preporučuje se rutinsko mjerenje koncentracije vitamina D. U navedenoj populaciji koncentracija vitamina D i ishodi povezani s koncentracijom nisu potvrđeni u kliničkim istraživanjima. Ne savjetuje se rutinsko mjerenje koncentracije vitamina D za donošenje odluke o terapiji vitaminom D, niti se savjetuje rutinsko praćenje koncentracije vitamina D za titraciju doze vitamina D. Navedeno se odnosi na zdravu populaciju koja nema drugu indikaciju za mjerenje koncentracije vitamina D (npr. hipokalcijemija). Trebamo li empirijski davati vitamin D osobama starijima od 74 godine? Preporučuje se empirijska nadoknada vitaminom D osobama starijima od 74 godine jer potencijalno smanjuje rizik mortaliteta. Empirijska nadoknada uključuje hranu obogaćenu vitaminom D, pripravke koji sadrže vitamin D i/ili suplemente vitaminom D u dnevnoj dozi od 800 IU. Ne preporučuje se rutinsko mjerenje koncentracije vitamina D osobama starijima od 74 godine. U navedenoj populaciji nisu ustanovljene ciljne koncentracije vitamina D koje potvrđuju dobrobit u kliničkim ishodima. Navedeno se odnosi na zdravu populaciju koja nema drugu indikaciju za mjerenje koncentracije vitamina D (npr. hipokalcijemija). Trebamo li empirijski davati vitamin D tijekom trudnoće? Preporučuje se empirijska nadoknada vitaminom D tijekom trudnoće budući da potencijalno smanjuje rizik preeklampsije, intrauterinog mortaliteta, prijevremenog porođaja, smanjene porođajne mase i mortaliteta novorođenčadi. Preporuke se temelje na dokazima kliničkih istraživanja provedenih u zdravih trudnica. Empirijska nadoknada uključuje hranu obogaćenu vitaminom D, prenatalne pripravke koji sadrže vitamin D i/ili suplemente vitaminom D u dozi od 600 IU dnevno. Ne preporučuje se rutinsko mjerenje koncentracije vitamina D tijekom trudnoće. U navedenoj populaciji nisu ustanovljene ciljne koncentracije vitamina D koje potvrđuju dobrobit u kliničkim ishodima. Navedeno se odnosi na zdravu populaciju koja nema drugu indikaciju za mjerenje koncentracije vitamina D (npr. hipokalcijemija). Trebamo li empirijski davati vitamin D odraslim osobama s predijabetesom? Preporučuje se empirijska nadoknada vitaminom D odraslim osobama s visokorizičnim predijabetesom, kao dodatak promjeni životnih navika, u dozi od 600 IU dnevno u svrhu smanjenja rizika progresije predijabetesa u dijabetes. Međutim, promjena životnih navika je osnovna terapija za odrasle s predijabetesom. Daje li se prednost nižoj dnevnoj dozi vitamina D u odnosu na intermitentu višu dozu vitamina D osobama u kojih je indicirana terapija? Preporučuje se niža dnevna doza vitamina D u odnosu na intermitentno davanje viših doza vitamina D kod osoba starijih od 50 godina. Nisu promatrane osobe mlađe od 50 godina. Trebamo li raditi probir za mjerenje koncentracije vitamina D u zdravih odraslih osoba? Ne preporučuje se rutinski probir za mjerenje koncentracije vitamina D u zdravih odraslih osoba. U zdravih odraslih osoba nisu ustanovljene ciljne koncentracije vitamina D koje potvrđuju dobrobit u kliničkim ishodima. Navedeno se odnosi na zdravu populaciju koja nema drugu indikaciju za mjerenje koncentracije vitamina D (npr. hipokalcijemija). Trebamo li raditi probir za mjerenje koncentracije vitamina D u odraslih osoba tamnije boje kože? Ne preporučuje se rutinski probir za mjerenje koncentracije vitamina D u odraslih osoba tamnije boje kože. Navedeno se odnosi na zdravu populaciju koja nema drugu indikaciju za mjerenje koncentracije vitamina D (npr. hipokalcijemija). Nisu pronađena klinička istraživanja povezana s kliničkim ishodima koja su analizirala boju kože/rasu. Trebamo li raditi probir za mjerenje koncentracije vitamina D u odraslih pretilih osoba? Ne preporučuje se rutinski probir za mjerenje koncentracije vitamina D u odraslih pretilih osoba. Nisu ustanovljene ciljne koncentracije vitamina D koje potvrđuju dobrobit u kliničkim ishodima. Navedeno se odnosi na zdravu populaciju koja nema drugu indikaciju za mjerenje koncentracije vitamina D (npr. hipokalcijemija). Tablica 1. Preporuke za empirijskom nadoknadom vitaminom D u određenih skupina. 1-18 godina 19-74 godina ≥ 75 godina Trudnoća Predijabetes Empirijska nadoknada vitaminom D Bez empirijske nadoknade vitaminom D Empirijska nadoknada vitaminom D Empirijska nadoknada vitaminom D Empirijska nadoknada vitaminom D dr. sc. Karin Zibar Tomšić, dr. med
Tempelopita (grčka pita od sira)
–> 70 g pirovog brašna (cjelovito)70 g bademovog brašnaPaparPrstohvat soli Pomiješaj suhe sastojke –>100 g otopljenog masla125 ml mlijeka200 g grčkog jogurta Pomiješaj 2 jaja Umuti u mokre sastojke Lagano dodaj mokru smjesu u suhe sastojke –>200 g ribanog tvrdog sira200 g feta sira na komade Dodaj u smjesu, lagano pomiješaj Obloži tepsiju pek papirom, peci na 180 , 40-45 min, dok korica ne posmeđi Nutritivni sastav na količinu recepta: 1065 gEnergija: 2982 kcalProteini: 122 gMasti: 241 gUgljikohidrati: 78 gNa 100 g:Energija: 280 kcalProteini: 11 gMasti: 23 gUgljikohidrati: 7 g Naše ostale recepte pronađite ovdje 🙂
Što su to skupine namirnica i jedinice ugljikohidrata ?
Sva hrana je podijeljena u 6 skupina namirnica unutar kojih sve namirnice imaju približno isti sastav, s idejom da lakše objasnimo što i koliko se može pojesti u jednom obroku birajući iz svake skupine ono što volimo ili nam se jede taj dan. Najvažnije je naučiti koje skupine namirnica sadrže ugljikohidrate i uzrokuju porast šećera u krvi. Ovoje prva i najvažnija stepenica u prehrani osoba sa ŠB. Skupine namirnica koje sadrže ugljikohidrate su: Kruh i zamjene, Voće te Mlijeko i zamjene. Skupine namirnica koje sadrže malo ili ne sadrže ugljikohidrate i ne uzrokuju porast šećera u krvi su: Neškrobno povrće, Meso i zamjene te Masnoće i zamjene. U tablicama se navodi koliko grama pojedine namirnice predstavlja jednu jed inicu za tu skupinunamirnice. Za svaki vaš obrok određeno je koliko jedinica i iz koje skupine namirnica možete uzeti. Vi trebate odabrati koju namirnicu želite iz zadane skupine u količini koja vam je preporučena. Na primjer, za ručak su vam preporučene 2 jedinice kruha i zamjena. Na popisu u tablici kruha i zamjena sirova riža je u količini od 20 g po jedinici, a vama je propisano uzeti 2 jedinice, što znači da za ručak možete uzeti 40 g riže (to je 120 g kuhane riže). Ako želite grašak, postupak je isti,1 jedinica sadrži 50g graška što znači da vi možete uzeti 100 g. Ohrabrujući je znati da će ovaj period intenzivnog gledanja i vaganja hrane trajati samo neko određeno vrijeme, dok ne dobijete osjećaj koliko to ustvari možete pojesti i ne nađete kombinaciju uz koju ste siti i zadovoljni a glukoza u krvi pod kontrolom. Možda je najlakše početi s doručkom, jer nas većinajede svega nekoliko kombinacija za doručak. Izaberete što volite i uz malo savjetovanja i vaganja brzo sa žlicom ili od oka imate kvalitetan doručak.
Šećerna bolest tip 1 i fizička aktivnost
Nema dokaza kako tjelesna aktivnost ima primarno preventivni učinak na nastanak dijabetesa tipa 1. Tjelovježba ima sigurno dokazan pozitivni učinak u kontroli masnoća u krvi, kao i drugih kardiovaskularnih čimbenika rizika, tako da na indirektni način pozitivno utječe na komplikacije dijabetesa. Tjelesna aktivnost, vježbanje, sport povećavaju osjetljivost stanica, tkiva, osobito skeletnih mišića, na inzulin te je potreba za njim manja. Tijekom fizičke aktivnosti promet glukoze u stanice je olakšan, pa je i potreba za inzulinom manja. Takva povećana osjetljivost traje i 1-2 dana nakon intenzivnijeg rada/treninga. Osnovni principi vježbanja – treninga svakodnevno najmanje 30 minuta umjerene aerobne aktivnosti (brzo / nordijsko hodanje, bicikla i sl.); tri puta tjedno dodatno nešto intenzivniji treninzi (fitnes, teretana ili sportovi prema želji); vježbe jakosti i snage (ako je prisutna arterijska hipertenzija i/ili glaukom smanjiti težinsko opterećenje i povećati broj ponavljanja s 8-12 na12-15, tijekom napora izdisati, tijekom udisaja opustiti mišice); počinjati trening s 10-15 minuta zagrijavanja, a na kraju10-15 minuta postepenog završavanja kao uvod u oporavak; poželjne koncentracije GUK prije vježbanja su 6-15 mmol/L; ako su izmjerene vrijednosti manje od 6 mmol/L potrebno je nešto prethodno pojesti; odustati od vježbanja ako su GUK iznad 15 mmol/L ili je prisutna ketoacidoza; vježbati 1-2 sata nakon obroka i najmanje1 sat nakon uzimanja inzulina; izbjegavati davanje inzulina u dijelove tijela koji Ce izravno biti aktivni tijekom vježbanja; smanjiti dozu inzulina za 30-50% pred trening – osobito ako je dugotrajan, smanjiti dozu inzulina i nakon treninga; imati “pri ruci” i uzimati tijekom treninga “brze” ugljikohidratne energetske napitke ili voće, a tijekom dugotrajnijeg rada 15-30 g dekstroze / 30 minuta. Vrsta treninga Aktivnosti Učestalost Intenzitet Trajanje Osnovni trening Hodanje; penjanje stubama; aktivnosti u kući i vrtu Svaki dan Do 50% maksimalnog opterećenja Više od 30 minuta Trening izdržljivosti (aerobni trening) Nordijsko hodanje; trčanje; biciklizam; plivanje; veslanje; skijanje; klizanje; sportovi s loptom; fitnes/aerobik 3-5 dana/tjedan Do 70% maksimalnog opterećenja (do zaduhe)* 20-60 minuta Trening jakosti/snage Vježbe s vlastitom težinom; elastičnim trakama; utezima; spravama 2-3 dana/tjedan Do iscrpljenosti i umora** 8-10 vježbi, 8-12 ponavljanja * U slučaju pristnih vidnih, bubrežnih, neurovegetativnih i kardiovaskularnih smetnji smanjiti trajanje i intenzitet. ** u slučaju prisutnih vidnih, bubrežnih i kardiovaskularnih smetnji smanjiti opterećenje i povećati broj ponavljanja Apsolutne kontraindikacije za intenzivniju tjelesnu aktivnost: 1. hiperglikemija (>15 mmol/L) 2. ketoacidoza Relativne kontraindikacije za intenzivniju tjelesnu aktivnost: 1. kardiovaskularna ograničenja 2. izražene periferne neuropatije (povećan rizik od ozljeda) 3. izražena retinopatija (smetnje vida) 4. autonomna živčana neuropatija (kardiovaskularni poremećaj) 5. izražene bubrežne bolesti (poremećaj regulacije krvnog tlaka i acidobaznog statusa)