Za građanstvo

Search

Rezistentni škrob: Zdravstvene koristi i primjena

Raznovrsna hrana bogata rezistentnim škrobom

Rezistentni škrob (RS) vrsta je škroba koja je zbog visokog sastava amiloze otporan na razgradnju u tankom crijevu. To znači da neprobavljen dospijeva do debelog crijeva gdje se fermentacijom bakterijama razgrađuje do kratkolančanih masnih kiselina koje potiču apsorpciju kalcija i magnezija, metabolizam žučnih soli te smanjuju pH crijeva, što pozitivno utječe na rast dobrih bakterija. Zbog svojih svojstava rezistentni škrob klasificira se kao prebiotik, koji stimulira rast i/ili aktivnost bakterija u debelom crijevu poboljšavajući time zdravlje domaćina. Osim toga, potiče obnavljanje sluznice crijeva te pomaže u liječenju upalnih procesa.

Rezistentni škrob ima dvaput manje kalorija od običnog škroba (2 kcal/g naspram 4 kcal/g). U hrani se pojavljuje na različite načine:

  • Vezan na fibrozni stanični zid i time biti sasvim nedostupan enzimima (neobrađena zrna žitarica, sjemenke) – RS1
  • Prirodno prisutan u nekim namirnicama (krumpir, zelena banana, mahunarke) – RS2
  • Retrogradno stvoren nekim fizikalnim procesima (npr. hlađenjem) – RS3
  • Izoliran iz drugih izvora i kao takav dodan u hranu – RS4
  • Umjetno proizveden (amiloza-lipidni kompleksi) – RS5

Najviše benefita dobivamo od RS1 – RS3. Najviše RS nalazi se u cjelovitom zrnu i sjemenkama, no žitarice u tom obliku ne konzumiramo, već ih maksimalno usitnjavamo i obrađujemo prije upotrebe čime se njegov sadržaj drastično smanjuje. Prirodno je prisutan npr. u nezrelim bananama ili nekuhanim zobenim pahuljicama.

Drugi primjer unosa rezistentnog škroba je kuhanje i hlađenje nekih škrobom bogatih namirnica, kao što su krumpir, batat, riža, ječam, cjelovita zob, leća, grašak i tjestenina. Hlađenjem tih kuhanih namirnica na temperaturu od 4°C, škrob djelomično prelazi u svoj rezistentni oblik i postaje neprobavljiv.

Važno je napomenuti da unos više od 40 g rezistentnog škroba dnevno nije potreban. Dovoljan je unos između 6 i 40 g.