Voće i supervoće: Važnost i preporuke za konzumaciju

Voće

Voće je skupina namirnica bogata vitaminima, mineralima, vlaknima i antioksidansima, ali i šećerima pa može znatno podići glukozu u krvi. Voće ljudskom organizmu može poslužiti kao izvor brze energije. Vlakna iz voća doprinose oko 10 % unosa ukupnih vlakana u prehrani, i to uglavnom vodotopivih vlakana.

Ono što može predstavljati problem upravo su ugljikohidrati (UH) jer 1 jedinica voća sadrži UH kao jedna kriška kruha pa na to treba paziti kod planiranja jelovnika ili brojanja UH. Dnevno se preporučuje maksimalno dvije do tri jedinice voća.

Ne sadrži svo voće jednaku količinu ugljikohidrata. U bobičastom se voću u odnosu na ukupnu masu nalazi relativno malo ugljikohidrata pa ga se tako, u odnosu na drugo voće, može pojesti više. Nadalje, što je voće zrelije sadrži više šećera.

U tablici je navedeno koliko grama pojedinog voća sadrži 15 g UH (što nazivamo 1 jedinicom voća).

Vrsta voćke	Masa
Bobičasto voće (kupine,maline…)	220 g
Mandarina (2-3 kom)	180 g
Jabuka, manja	120 g
Grožđe	100 g
Banana	60 g

Prednost treba dati svježem, sezonskom voću, ali dobra zamjena može biti svježe smrznuto ili konzervirano voće (izbjegavati konzervirano s dodanim šećerom). Sušeno voće možete uzimati samo u malim količinama; dobra su opcija kod hipoglikemije. Svježe, smrznuto ili sušeno voće dobar je izvor vlakana, dok ih u voćnim sokovima (cijeđenim) ima vrlo malo. Stoga uvijek birajte cjelovito voće umjesto sokova.

Okvirno 1 jedinicu voća predstavlja:

1 manja svježa voćka
1/2 šalice konzerviranog ili smrznutog voća
1/2 šalice nezašećerenog voćnog soka
1 žlica sušenog voća

Uzeti manji komad svježeg voća ili voćne salate za desert dobar je način da zadovoljite potrebu za slatkim i pritom unesete nutritivno kvalitetnu namirnicu.

Supervoće

Supervoće je pojam koji je 2005. godine uveden u prehrambenu industriju, a odnosi se na voće iznimne nutritivne vrijednosti i antioksidacijske aktivnosti. Pritom valja naglasiti da je uvođenje pojma supervoća prvenstveno imalo za cilj bolji marketinški plasman voćnih proizvoda na tržištu. Borovnica je bila prva voćna vrsta okićena nazivom supervoća zbog bogatstva polifenola i dvostruko većim antioksidacijskim potencijalom od jabuke. Potom su pozornost proizvođača privukle brusnica, acai, goji, crveno grožđe, mango, ali i druge vrste voća. No, ne treba samo egzotično voće nositi naziv supervoća; voćke koje se često uzgajaju kod nas, poput grožđa, višnje, šljive, smokve, nara i sl. pripadaju voću iznimnog sastava koje je uz to lako dostupno i nije ništa manje ,,super”.

Međutim zdravlje neće osigurati samo jedna vrsta voća ili jedna vrsta namirnice, koliko god da ona bila „super“. Ustvari, treba jesti umjereno i raznoliko.