Hepatitis A je virusna bolest jetre koja može varirati od blage do teške kliničke slike. Bolest se javlja sporadično i epidemijski diljem svijeta, a učestalija je u zemljama s lošim sanitarnim i higijenskim uvjetima. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u Hrvatskoj je broj oboljelih od hepatitisa A značajno smanjen od sredine 1970-ih godina. U posljednjih deset godina godišnje se bilježi između 5 i 15 oboljelih, većinom među putnicima koji su zarazu donijeli iz inozemstva. Poboljšani higijenski uvjeti i preventivne mjere značajno su pridonijeli ovoj povoljnoj epidemiološkoj situaciji. Ipak, povremeno se pojavljuju epidemije hepatitisa A. Primjerice, tijekom 2017. i 2018. godine zabilježene su 144 oboljele osobe u sklopu međunarodne epidemije, dok je 2022. godine zabilježen veći broj slučajeva u obiteljima i srednjim školama.
Simptomi i prijenos virusa
Hepatitis A može uzrokovati asimptomatsku ili simptomatsku infekciju s prosječnom inkubacijom od 28 dana (raspon od 15 do 50 dana). Bolest obično započinje naglo s vrućicom, malaksalošću, anoreksijom, mučninom, bolovima u trbuhu, tamnom mokraćom i žuticom. Kod djece mlađe od 6 godina, čak 70% infekcija prolazi bez simptoma. Bolest može trajati od jednog do dva tjedna, a u težim slučajevima i mjesecima, no većina oboljelih se potpuno oporavi. Virus hepatitisa A ne uzrokuje kroničnu infekciju, ali u rijetkim slučajevima može dovesti do zatajenja jetre i smrtnog ishoda, osobito kod osoba starijih od 50 godina ili s drugim bolestima jetre.
Virus hepatitisa A prenosi se fekalno-oralnim putem, tj. gutanjem virusa putem kontaminiranih predmeta, hrane ili vode. Osobe koje su zaražene virusom izlučuju ga putem stolice i krvi, a mogu ga prenijeti i prije nego što razviju simptome. Većina inficiranih osoba je zarazna od dva tjedna prije pojave žutice do jednog tjedna nakon njene pojave. Virus se može prenijeti putem kontaminirane hrane ili vode, posebno sirovih ili nedovoljno kuhanih namirnica. Virus hepatitisa A je vrlo otporan i može preživjeti u okolišu mjesecima.
Epidemiološka kontrola i prevencija
Glavne mjere javnozdravstvene kontrole hepatitisa A uključuju osiguranje zdravstveno ispravne hrane i vode, provođenje sanitarnih mjera, edukaciju o osobnoj higijeni te higijenskom rukovanju hranom. Cijepljenje je najbolji način sprječavanja infekcije hepatitisom A. Inaktivirana cjepiva protiv hepatitisa A koriste se u formulacijama za djecu i odrasle. Iako svatko može oboljeti, cijepljenje se preporučuje osobama s povećanim rizikom od infekcije i onima s povećanim rizikom od razvoja teške bolesti.
Rizične skupine
Osobe s povećanim rizikom od zaraze hepatitisom A uključuju:
- Međunarodne putnike
- Muškarce koji imaju spolne odnose s muškarcima
- Osobe koje uzimaju droge
- Profesionalno izložene osobe (istraživački laboratoriji)
- Osobe u kontaktu s međunarodnim posvojenicima
- Beskućnike
Osobe s povećanim rizikom od razvoja teške bolesti uključuju:
- Osobe s kroničnim bolestima jetre (hepatitis B, hepatitis C)
- Osobe s HIV-om
Cijepljenje
Prethodno necijepljene osobe koje su bile u kontaktu s oboljelom osobom od hepatitisa A trebale bi se cijepiti što prije, unutar dva tjedna nakon kontakta. Cjepivo pruža snažnu zaštitu, a nuspojave su uglavnom blage, poput boli na mjestu uboda, crvenila, vrućice ili razdražljivosti. U vrlo rijetkim slučajevima može doći do anafilaktičke reakcije. Cijepljenjem se štite i pojedinci i njihova okolina.
Katija Barač Juretić, dr. med., spec. epidemiologije
Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti
Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije
