Hepatitis A je virusna bolest jetre koja se može manifestirati blagom, ali i teškom bolešću. Javlja se sporadično i epidemijski diljem svijeta. Infekcija je česta u zemljama s lošim sanitarnim i higijenskim uvjetima. Prema javno dostupnim podacima HZJZ-a u Hrvatskoj broj oboljelih od hepatitisa A kontinuirano je padao od polovice sedamdesetih godina prošlog stoljeća. U posljednjih deset godina godišnje
je oboljevalo od 5 do 15 osoba (većinom importirani slučajevi među putnicima). Toj povoljnoj epidemiološkoj situaciji doprinijeli su poboljšani higijenski uvjeti i uspješne preventivne mjere osobne i komunalne higijene. Ipak, povremeno se javljaju epidemije hepatitisa A. Tijekom 2017. i 2018. godine su zabilježene 144 oboljele osobe u sklopu međunarodne epidemije.Tijekom 2022. godine bilježi se veći broj oboljelih od hepatitisa A (grupiranje u obitelji te među učenicima i osobljem srednjih škola). Virus hepatitis A može uzrokovati asimptomatsku ili simptomatsku infekciju nakon prosječnog razdoblja inkubacije od 28 dana (najkraća inkubacija je 15, a najduža 50 dana). Bolest obično ima nagli početak koji može uključivati vrućicu, malaksalost, anoreksiju, mučninu, nelagodu u trbuhu, tamnu mokraću i žuticu. U djece mlađe od 6
godina 70% infekcija je asimptomatskih. Bolest se može prezentirati od blage bolesti koja traje 1-2 tjedna pa do ozbiljne bolesti koja može trajati mjesecima, ali obično uz potpuni oporavak. Virus hepatitisa A ne dovodi do kronične infekcije. U rijetkim
slučajevima hepatitis A može uzrokovati zatajenje jetre i smrt (uglavnom kod osoba starijih od 50 godina i kod osoba s drugim bolestima jetre). Virus hepatitisa A nalazi se u stolici i krvi zaraženih ljudi, a neimuna osoba se može zaraziti gutanjem virusa. Virus se prenosi s osobe na osobu fekalno-oralnim putem, stavljanjem u usta predmeta ili namirnica kontaminiranih izmetom zaražene osobe (kontakti u kućanstvu, spolni kontakti, kontakti u vrtićima ili školama). Hepatitis A je vrlo zarazan, a inficirane osobe mogu prenijeti virus prije pojave simptoma bolesti. Većina inficiranih osoba je zarazna od dva tjedna prije pojave žutice (tada je koncentracija virusa u stolici najveća) do jedan tjedan nakon pojave žutice. Kod male djece je zabilježeno i duže izlučivanje virusa.
Virus se može prenijeti putem fekalno kontaminirane hrane ili vode (uključujući led). Kontaminacija hrane se može dogoditi u bilo kojem trenutku od uzgoja, žetve, prerade ili rukovanja s hranom. Osobito je rizična hrana koja se konzumira sirova ili nedovoljno termički obrađena (zabilježene su epidemije putem zelene salate, zelenog luka, jagoda, malina, školjaka), ali virus se može prenijeti i putem termički obrađene hrane ukoliko nije postignuta adekvatna temperatura (>85°C tijekom 1 minute) ili ako je hrana kontaminirana nakon termičke obrade (npr. zaražena osoba priprema hranu neopranim ili loše opranim rukama nakon korištenja toaleta). Virus je vrlo otporan u okolišu (mjesecima može preživjeti izvan ljudskog organizma), ali i na neke metode konzerviranja koje se koriste u prehrambenoj industriji (npr. zakiseljavanje ili zamrzavanje). Kontaminacija hrane i vode češća je u zemljama u kojima je hepatitis A čest. Iako neuobičajeno, u SAD-u došlo je do epidemija putem hrane kod ljudi koji su jeli kontaminirane svježe i smrznute uvezene prehrambene proizvode. Zabilježene su i epidemije vezane uz osobe koje uzimaju droge, uz muškarce koji imaju spolne odnose s muškarcima te uz beskućnike. Iako su prethodno registrirane epidemije putem kontaminiranih krvnih pripravaka, trenutni podaci pokazuju da je prijenos virusa hepatitisa A krvlju neuobičajen. Glavne javnozdravstvene mjere kontrole hepatitisa A su osiguranje zdravstveno ispravne hrane i vode, provođenje higijenskih sanitarnih mjera, edukacija o osobnoj higijeni (posebno higijeni ruku) i higijenskom rukovanju s hranom, te cijepljenje. Cijepljenje protiv hepatitisa A je najbolji način za sprječavanje infekcije. Koriste se inaktivirana cjepiva protiv hepatitisa A, a postoje u formulacijama za odrasle i djecu. Iako svatko može dobiti hepatitis A, cijepljenje se preporučuje osobama koje su pod povećanim rizikom od infekcije hepatitisom A te osobama koje su pod povećanim rizikom od razvoja teške bolesti uzrokovane hepatitisom A.
Osobe s povećanim rizikom od hepatitisa A su:
međunarodni putnici
muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima
osobe koje uzimaju droge
profesionalno izložene osobe (npr. istraživački laboratoriji)
osobe koje očekuju bliski osobni kontakt s međunarodnim posvojenikom
beskućnici
Osobe s povećanim rizikom od teške bolesti uzrokovane infekcijom hepatitisom A su:
osobe s kroničnom bolešću jetre, uključujući hepatitis B i hepatitis C
osobe s HIV-om
Cjepivo protiv hepatitisa A trebaju primiti prethodno necijepljene osobe koje imaju
izravan kontakt s osobom oboljelom od hepatitisa A. Trebaju se cijepiti što je prije moguće, ali unutar 2 tjedna nakon kontakta. Najčešće nuspojave nakon cijepljenja su reakcije na mjestu primjene cjepiva (npr. bol i crvenilo) i blage sistemske reakcije (npr. vrućica, razdražljivost, gubitak apetita,
pospanost i glavobolja). Kao i kod svakog lijeka, postoji rizik od razvoja anafilaktičke reakcije (izrazito malen). Cijepljenje daje snažnu mogućnost zaštite od bolesti, cijepljenjem štitimo sebe i svoju okolinu.
Katija Barač Juretić, dr. med., spec. epidemiologije
Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti
Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije
