Gripa je česta, virusom uzrokovana zarazna bolest, sa sezonskom pojavnošću (posebno
tijekom hladnijeg dijela godine kad ljudi češće borave u zatvorenim prostorima) i u obliku
manjih ili većih epidemija. Zaraziti se mogu sve dobne skupine, a bolest može izazvati i
ozbiljne komplikacije po zdravlje (uz pogoršanje prije postojećih kroničnih bolesti) pa čak i
smrtni ishod ( globalno gripa uzrokuje oko pola milijuna smrti diljem svijeta). Tri su tipa
virusa influence: tip A, B i C. Kod ljudi najčešće bolest izazivaju virus tip A i to podtipovi H1N1
i podtip H3N2, te virus gripe B. Širi se uglavnom kašljem, kihanjem ili bliskim kontaktom
(kapljičnim putem). Gripa je akutna infekcija dišnog sustava s kratkom inkubacijom od
jednog do dva dana, koja se vrlo lako prenosi, pa i preko osoba koje imaju neznatne
simptome ili su bez simptoma. Bolesnik je zarazan već dan prije pojave simptoma i tijekom
prvih 5-7 dana bolesti. Za gripu je tipičan nagli početak, visoka tjelesna temperatura,
groznica, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima, umor i kasnije pojava neproduktivnog
kašlja. Simptomi gripe mogu potrajati i do dva tjedna, a kod zdravih osoba najčešće rezultira
spontanim ozdravljenjem.
Budući da virus gripe ima značajnu sposobnost stalnog mijenjanja (mutacija) i radi toga
stvaranja novih sojeva, od gripe možemo uvijek iznova oboljeti. To je razlog zbog kojega ne
možemo stvoriti trajnu otpornost (imunost) na ovog uzročnika, ali i činjenica odgovorna za
veliku učestalost same bolesti. Komplikacije uzrokovane gripom su učestalije u djece i
starijih, imunokompromitiranih osoba (osobe oštećenog imunološkog sustava), kao i kod
kroničnih bolesnika (kardiovaskularne bolesti, plućne bolesti, šećerna bolest…).
Najučinkovitiji način zaštite od gripe je provođenje cijepljenja. Kampanje cijepljenja
(četverovalentno cjepivo sa po dva podtipa gripe A i B) protiv influence provode se već više
desetaka godina, a sezona cijepljenja u našoj zemlji obično započinje svake godine početkom
mjeseca studenog. Potreban je period od oko 2 tjedna kako bi tijelo stvorilo zaštitni titar
protutijela (tako ćemo se zaštititi od obolijevanja nakon kontakta s virusom ili će simptomi
biti znatno ublaženi ako obolimo). Ne cijepe se akutno bolesne osobe, djeca prije navršenih
šest mjeseci života kao ni osobe koje su alergične na proteine jaja ili su na prethodnom
cijepljenju imale alergijsku reakciju. Najčešća nuspojava cijepljenja je bolnost na mjestu
uboda, crvenilo ili otok. Ponekad i kratkotrajno može se pojaviti povišenje tjelesne
temperature ili bolovi u mišićima.
Cijepljenje se pokazalo kao uspješna preventivna metoda kojom se smanjuje pobol i ukupna
smrtnost od gripe, ali smanjuje i učestalost mogućih komplikacija i potrebe za bolničkim
liječenjem oboljelih osoba. Treba posebno istaknuti da se od cjepiva ne može dobiti gripa jer
sadrži samo virusne djeliće (pojedine površinske proteine virusa gripe ili njegove ovojnice), a
ne cjeloviti virus influence. Cjepivo je dostupno svim zainteresiranim građanima (pojedine
skupine stanovništva imaju pravo na besplatno cijepljenje), a važno ga je preporučiti
osobama starijima od 65 godina, svima koji spadaju u rizične skupine (npr. osobe sa
šećernom bolesti), zdravstvenim profesionalcima i svima koji su na svom radnom mjestu u
kontaktu ili skrbe za osobe koje su u riziku za komplikacije ili loš ishod bolesti.
Osim cijepljenja, potrebno je svakodnevno provoditi i druge, jednostavne, ali učinkovite
epidemiološke mjere poput pranja ruku, prozračivanje prostorija u kojima se boravi, ali i
izbjegavanje boravka u prenapučenim, zatvorenim prostorijama poput čekaonica, ili
trgovačkih centara.
prim. dr. sc. Diana Nonković, spec. epidemiologije
