Za građanstvo

Search

Cijepljenje protiv humanog papiloma virusa (HPV) u Hrvatskoj je dostupno već dugi niz godina. Trenutno se provodi kao neobavezno cjepivo u sklopu redovnog kalendara cijepljenja (Program cijepljenja) za učenike i učenice 8. razreda osnovne škole, a ovisno o dostupnosti i za sve druge zainteresirane osobe mlađe od 25 godina. Iako je HPV najpoznatiji kao najčešći uzročnik raka vrata maternice, taj virus može uzrokovati i rak anusa, stidnice (vulve), rodnice (vagine), penisa i orofarinksa, kao i spolne bradavice (kondilome). Kod humanog papiloma virusa, danas je poznato oko 150 različitih tipova virusa (označuju se brojevima), od kojih 40-tak uzrokuje bolesti kože i sluznice anogenitalne regije. Tipovi virusa označuju se brojevima, a pojedini tipovi virusa mogu dovesti do pojave nekih vrsta raka. Tipovi HPV-a se dijele se na: “visokorizične”, onkogene tipove (16, 18, 31, 33, 45…..) i “niskorizične”, neonkogene tipove (6, 11, 42, 43, 44….). Sama infekcija vezana je uz intimni dodir kože ili sluznice, a do zaraze može doći vaginalnim, analnim ili oralnim seksualnim odnosom sa zaraženom osobom. HPV se može prenijeti i tijekom dodira zaražene kože s kožom, a osoba s HPV-om može zaraziti drugu i kada nema nikakvih znakova bolesti ( infekcija HPV-om često nema nikakve simptome). Najčešće infekcija (u 9 od 10 slučajeva) prolazi unutar dvije godine od zaraze (samoizliječenje), bez ikakvih znakova bolesti.  No kod nekih osoba može biti prisutna kronična infekcija HPV-om te se može javiti i rak. Infekcija HPV-om može uzrokovati: karcinom vrata maternice (cerviksa), rodnice (vagine) i stidnice (vulve) kod žena, karcinom muškog spolnog uda (penisa) te karcinom čmara (anusa) i grla kod oba spola. Od karcinoma uzrokovanih HPV-om najčešći je karcinom vrata maternice (cerviksa) koji se javlja u žena mlađe dobi. Dostupni podatci Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, pokazuju da u Hrvatskoj svake godine od invazivnog karcinoma cerviksa (rak vrata maternice) oboli oko 300 žena, a preko 100 ih umre. Potrebno je istaknuti da je oko 99 % slučajeva raka vrata maternice je posljedica infekcije onkogenim tipovima HPV-a te da se predstadiji raka vrata maternice mogu utvrditi preventivnim ginekološkim pregledima (PAPA testom). Još uvijek nisu u potpunosti objašnjeni razlozi zbog kojih kod nekih osoba infekcija HPV-om ne prolazi sama od sebe već dovodi do pojave bradavica i razvoja pojedinih vrsta karcinoma. Pušenje duhanskih proizvoda i pijenje alkohola značajni su rizični čimbenici za prisutnost trajne infekcije HPV- om usne šupljine i anogenitalnog područja. Cijepljenje je omogućeno za učenice i učenike te redovite studentice i studente kod nadležnihmliječnika školske i adolescentne medicine, a osobe odgovarajuće dobi koje nisu u školskom sustavu mogu se cijepiti u epidemiološkim ambulantama županijskih zavoda za javno zdravstvo. Također se mogu dobiti i sve informacije o dobrovoljnom i besplatnom cijepljenju za sve zainteresirane osobe. Imunizacija se provodi devet valentnim cjepivom (Gardasil 9). Stručno je opravdano i poželjno cijepiti se prije početka spolnih aktivnosti ili što ranije na početku spolnog života, ali se cijepljenje preporučuje i kasnije tijekom spolnog života. Cjepivo protiv humanog papiloma virusa kao i sva druga cjepiva iz Programa cijepljenja u RH (kao i svim drugi lijekovi) mogu imati nuspojave. Najčešće se radi o blagim nuspojavama poput lokalne reakcije, bolnosti i crvenila na mjestu primjene, a znanstvena istraživanja potvrđuju da cjepivo protiv HPV-a stvara dugotrajnu zaštitu, dulju od 10 godina, čime su mladi ljudi zaštićeni u razdoblju aktivnog spolnog života (moguće mijenjanje spolnih partnera). Također treba istaknuti da cijepljenje protiv HPV ne uklanja potpuno rizik od nastanka pojedinih sijela raka nego ga smanjuje (sprečava preko 80% perzistentnih infekcija HPV-om), pa je preporučenim redovitim preventivnim ginekološkim pregledima (obrisak vrata maternice PAPA test te HPV test ukoliko je potrebno) važno obuhvatiti cijepljene i necijepljene djevojke i žene.

prim. dr. sc. Diana Nonković, spec. epidemiologije