Za građanstvo

Search

Što bismo trebali znati o šećernoj bolesti tipa 1, a često zaboravljamo?

Šećerna bolest tipa 1 nastaje kao posljedica autoimunog procesa koji nepovratno uništava stanice gušterače koje proizvode inzulin. Za razliku od šećerne bolesti tipa 2, koja čini 95% svih slučajeva dijabetesa, bolesnici sa šećernom bolesti tipa 1 imaju apsolutni i trajni nedostatak vlastitog inzulina u organizmu.

Iako šećerna bolest tipa 1 pogađa jednog od 200 ljudi, što nije zanemariv broj, svijest i znanje o ovoj bolesti nisu dovoljno razvijeni, kako u općoj populaciji, tako ni među medicinskim osobljem. Pa, što definitivno trebate znati o šećernoj bolesti tipa 1, bilo kao oboljeli, bilo kao zdravstveni djelatnik?

Oboljeli od šećerne bolesti tipa 1 trebaju inzulin 24/7
U krvi svakog čovjeka trajno je potrebna određena količina inzulina, bez obzira na unos hrane. Bazalna koncentracija inzulina, neovisno o obrocima, nužna je za normalno funkcioniranje metabolizma i održavanje metaboličkih procesa. Nedostatak inzulina dovodi do razvoja dijabetičke ketoacidoze, koja je životno ugrožavajuće stanje. Stoga je primjena bazalnog inzulina kod oboljelih od šećerne bolesti tipa 1, bilo supkutanom injekcijom bilo putem inzulinske pumpe, od životne važnosti. To osobito treba imati na umu u situacijama kad se ova potreba može lakše previdjeti, kao što su hitni prijem, priprema za operaciju, tijekom hospitalizacije na odjelima raznih ne-dijabetoloških grana medicine, boravak u zatvoru…).

S druge strane, oboljeli od šećerne bolesti tipa 1 su uglavnom osjetljiviji na djelovanje inzulina u odnosu na osobe sa šećernom bolesti tipa 2 i samim time obično zahtijevaju manje doze inzulina. Previsoka doza inzulina može dovesti do hipoglikemije (preniske razine glukoze u krvi).

Post je zahtjevan izazov
Budući da se terapija dugodjelujućim inzulinom u šećernoj bolesti tipa 1 ne smije obustavljati, suzdržavanje od jela ove bolesnike dovodi u rizik od hipoglikemije. Stoga oni ne bi trebali postiti osim ako to nije apsolutno nužno. Većina rutinskih laboratorijskih pretraga može se učiniti čak i ako osoba nije natašte, a to uglavnom vrijedi i za određivanje lipidograma (vrijednosti “masnoća” u krvi) kod bolesnika sa šećernom bolesti tipa 1.

Ako je post ipak neophodan, primjerice zbog operacije u općoj anesteziji, potrebno je prilagoditi dozu inzulina, ali nikako ne prekinuti njegovu primjenu.

Kortikosteroidna terapija pogoršava regulaciju glikemije
Kortikosteroidi su lijekovi koji se koriste lokalno ili sistemski u terapiji brojnih bolesti i stanja. Jedan od njihovih učinaka je da djeluju suprotno inzulinu, povisujući razinu glukoze u krvi i rezistenciju na inzulin. Ako je primjena kortikosteroida nužna, bolesnici sa šećernom bolesti tipa 1 moraju sukladno tome prilagoditi, odnosno povisiti doze inzulina kako bi mogli primjereno regulirati razinu glukoze u krvi. Na primjer, kod primjene srednje dugo djelujućih kortikosteroida, kao što su(prednizolon i metilprednizolon, potrebno je najviše povećati jutarnju dozu inzulina ili privremeno davati bazalni inzulin ujutro.

Neki medicinski postupci mogu biti nezgodni
Velik broj bolesnika sa šećernom bolesti tipa 1 danas koristi uređaje za kontinuirano mjerenje glukoze u krvi (senzore) i/ili inzulinsku pumpu. Ovi se uređaji moraju skinuti prilikom određenih dijagnostičkih postupaka, poput magnetske rezonance ili nekih drugih radioloških pretraga. Kako je dio ovih uređaja jednokratan i ne može se ponovno koristiti nakon skidanja, važno je unaprijed planirati i sa sobom ponijeti zamjenski uređaj kako bi se mogao postaviti neposredno nakon postupka. Ipak, mnoge pretrage, poput EKG-a, ultrazvuka, rentgena i većine CT snimanja, ne zahtijevaju uklanjanje senzora ili pumpe, te se na tome ne bi smjelo bespotrebno inzistirati.

Također, neke pretrage, ali i terapijski postupci zahtijevaju bilo post, bilo unos hrane. Bolesnici sa šećernom bolesti tipa 1 moraju biti pravovremeno obaviješteni o proceduri i načinu njenog izvođenja kako bi sukladno tome mogli prilagoditi doze inzulina.

Zaključno, bolesnici sa šećernom bolesti tipa 1 i zdravstveni djelatnici moraju surađivati i pomno promišljati o optimalnom postupanju u različitim situacijama.

Prilagođeno prema: https://www.medscape.com/viewarticle/what-every-provider-needs-know-abouttype1diabetes2024a1000f2fecd=WNL_mdpls_240820_mscpedit_diab_etid6762286&uac=201459BJ&spon=22&impID=6762286

Podijeli odgovor