Tjelesna aktivnost i šećerna bolest tip 2

Tjelesna aktivnost ne utječe značajno na razinu glukoze u krvi kod zdravih ljudi ali i tipa 2 dijabetičara koji su isključivo samo na dijetnom režimu. Dakle, u ove dvije populacije tijekom tjelesne aktivnosti ne dolazi do hipoglikemije, osim ako se ne radi o izuzetno napornoj i dugotrajnoj aktivnosti poput maratona, triatlona i slično.

Kod dijabetičara tipa 2 koji uzimaju inzulin i drugu medikamentoznu terapiju tjelesna aktivnost može uzrokovati višesatnu hipoglikemiju. Tjelesna aktivnost vrlo visokog intenziteta može dovesti i do, hormonski uvjetovane, hiperglikemije.

Umjerena tjelesna aktivnost utječe na povećanje osjetljivosti tkiva na inzulin i tijekom rada i kasnije u mirovanju, što je primijećeno i u zdravoj populaciji.

Šećerna bolest tip 2 i tjelovježba. Što kažu istraživanja?

U jednom istraživanju su kroz 6 mjeseci pratili 4 skupine dijabetičara tipa 2 koji ne uzimaju inzulin. Jedni su redovito radili treninge izdržljivosti, drugi treninge snage, treći mješoviti tip treninga, a četvrti nisu vježbali. Sve tri vježbajuće skupine su pokazale bolju kontrolu glikemije (HbA1c) za razliku od četvrte skupine. Osobito značajan pozitivni učinak je bio u skupini s mješovitim treningom. Također, istraživanja su pokazala kako redovito vježbanje združeno s dijetnom prehranom ima značajan pozitivni učinak na HbA1ci u populaciji dijabetičara tipa 2 pod medikamentoznom terapijom koji imaju loše reguliranu glikemiju.

Osnovni princip vježbanja/treninga kod dijabetičara tipa 2

1. svakodnevno najmanje 30 minuta umjerene aerobne aktivnosti (brzo / nordijsko hodanje, bicikla i sl.)
2. tri puta tjedno dodatno nešto intenzivniji treninzi (fitnes, teretana ili sportovi prema želji)
3. vježbe jakosti i snage (ako je prisutna arterijska hipertenzija smanjiti težinsko opterećenje i povećati broj ponavljanja s 8-12 na 12-15; u slučaju glaukoma ili retinopatije dodatno smanjiti opterećenje i povećati broj ponavljanja na 15-20; tijekom napora izdisati, tijekom udisaja opustiti mišiće)
4. počinjati trening s 10-15 minuta zagrijavanja, a na kraju 10-15 minuta postepenog završavanja kao uvod u oporavak.

Relativne kontraindikacije za intenzivniju tjelesnu aktivnost
Napomena: Kod ove grupe bolesnika potrebno se konzultirati sa liječnikom ili fizioterapeutom.

1. kardiovaskularne bolesti (rizik od ishemije ili maligne aritmije)
2. izražene periferne neuropatije (povećan rizik od pada, ozljeda, oštećenja stopala)
3. izražena proliferativna retinopatija (smetnje vida, snalaženja u prostoru)
4. autonomna živčana neuropatija (kardiovaskularni poremećaji, hipotenzija)
5. izražene bubrežne bolesti (poremećaj regulacije krvnog tlaka i acidobaznog statusa