Nema dokaza kako tjelesna aktivnost ima primarno preventivni učinak na nastanak dijabetesa tipa 1. Tjelovježba ima sigurno dokazan pozitivni učinak u kontroli masnoća u krvi, kao i drugih kardiovaskularnih čimbenika rizika, tako da na indirektni način pozitivno utječe na komplikacije dijabetesa. Tjelesna aktivnost, vježbanje, sport povećavaju osjetljivost stanica, tkiva, osobito skeletnih mišića, na inzulin te je potreba za njim manja. Tijekom fizičke aktivnosti promet glukoze u stanice je olakšan, pa je i potreba za inzulinom manja. Takva povećana osjetljivost traje i 1-2 dana nakon intenzivnijeg rada/treninga.
Osnovni princip vježbanja/treninga kod dijabetičara tip 1
- svakodnevno najmanje 30 minuta umjerene aerobne aktivnosti (brzo / nordijsko hodanje, bicikla i sl.);
- tri puta tjedno dodatno nešto intenzivniji treninzi (fitnes, teretana ili sportovi prema želji);
- vježbe jakosti i snage (ako je prisutna arterijska hipertenzija i/ili glaukom smanjiti težinsko opterećenje i povećati broj ponavljanja s 8-12 na12-15, tijekom napora izdisati, tijekom udisaja opustiti mišice);
- počinjati trening s 10-15 minuta zagrijavanja, a na kraju10-15 minuta postepenog završavanja kao uvod u oporavak;
- poželjne koncentracije GUK prije vježbanja su 6-15 mmol/L; ako su izmjerene vrijednosti manje od 6 mmol/L potrebno je nešto prethodno pojesti; odustati od vježbanja ako su GUK iznad 15 mmol/L ili je prisutna ketoacidoza;
- vježbati 1-2 sata nakon obroka i najmanje1 sat nakon uzimanja inzulina;
- izbjegavati davanje inzulina u dijelove tijela koji Ce izravno biti aktivni tijekom vježbanja;
- smanjiti dozu inzulina za 30-50% pred trening – osobito ako je dugotrajan, smanjiti dozu inzulina i nakon treninga;
- imati “pri ruci” i uzimati tijekom treninga “brze” ugljikohidratne energetske napitke ili voće, a tijekom dugotrajnijeg rada 15-30 g dekstroze / 30 minuta.
| Vrsta treninga | Aktivnosti | Učestalost | Intenzitet | Trajanje |
| Osnovni trening | Hodanje; penjanje stubama; aktivnosti u kući i vrtu | Svaki dan | Do 50% maksimalnog opterećenja | Više od 30 minuta |
| Trening izdržljivosti (aerobni trening) | Nordijsko hodanje; trčanje; biciklizam; plivanje; veslanje; skijanje; klizanje; sportovi s loptom; fitnes/aerobik | 3-5 dana/tjedan | Do 70% maksimalnog opterećenja (do zaduhe)* | 20-60 minuta |
| Trening jakosti/snage | Vježbe s vlastitom težinom; elastičnim trakama; utezima; spravama | 2-3 dana/tjedan | Do iscrpljenosti i umora** | 8-10 vježbi, 8-12 ponavljanja |
* U slučaju pristnih vidnih, bubrežnih, neurovegetativnih i kardiovaskularnih smetnji smanjiti trajanje i intenzitet.
** U slučaju prisutnih vidnih, bubrežnih i kardiovaskularnih smetnji smanjiti opterećenje i povećati broj ponavljanja
Apsolutne kontraindikacije za intenzivniju tjelesnu aktivnost:
1. hiperglikemija (>15 mmol/L)
2. ketoacidoza
Relativne kontraindikacije za intenzivniju tjelesnu aktivnost:
1. kardiovaskularna ograničenja
2. izražene periferne neuropatije (povećan rizik od ozljeda)
3. izražena retinopatija (smetnje vida)
4. autonomna živčana neuropatija (kardiovaskularni poremećaj)
5. izražene bubrežne bolesti (poremećaj regulacije krvnog tlaka i acidobaznog statusa)