Tjelesna aktivnost ne utječe značajno na razinu glukoze u krvi kod zdravih ljudi i kod dijabetičara tipa 2 koji su isključivo na dijetnom režimu. U ovim populacijama tijekom tjelesne aktivnosti rijetko dolazi do hipoglikemije, osim kod izuzetno napornih i dugotrajnih aktivnosti poput maratona ili triatlona.
Kod dijabetičara tipa 2 koji uzimaju inzulin ili drugu medikamentoznu terapiju, tjelesna aktivnost može uzrokovati višesatnu hipoglikemiju. Također, tjelesna aktivnost visokog intenziteta može dovesti do hiperglikemije uzrokovane hormonskom reakcijom. Umjerena tjelesna aktivnost povećava osjetljivost tkiva na inzulin, što je zapaženo i kod zdrave populacije.
Šećerna bolest tip 2 i tjelovježba: Što kažu istraživanja?
Istraživanja su pokazala da redovito vježbanje poboljšava kontrolu glikemije (HbA1c) kod dijabetičara tipa 2 koji ne uzimaju inzulin. U jednom šestomjesečnom istraživanju, tri skupine sudionika (izdržljivost, snaga, mješoviti trening) pokazale su bolje rezultate u kontroli glikemije u usporedbi s onima koji nisu vježbali. Osobito značajan učinak imala je skupina koja je prakticirala mješoviti trening.
Redovito vježbanje u kombinaciji s dijetom pokazalo je pozitivan učinak na HbA1c kod dijabetičara tipa 2 koji su na medikamentoznoj terapiji, osobito kod onih s lošijom regulacijom glikemije.
Preporuke za tjelovježbu kod dijabetičara tipa 2
- Aerobna aktivnost: Preporuča se svakodnevno barem 30 minuta umjerene aerobne aktivnosti poput brzog hodanja ili vožnje bicikla.
- Intenzivniji treninzi: Tri puta tjedno preporučuju se intenzivniji treninzi, kao što su treninzi snage ili sportovi po izboru.
- Vježbe snage: Vježbe jakosti preporučuju se kod dijabetičara s posebnim prilagodbama za one s hipertenzijom, glaukomom ili retinopatijom.
Prije svakog treninga preporučuje se 10-15 minuta zagrijavanja, a nakon treninga postepeno smanjenje intenziteta za uvođenje u oporavak.
Relativne kontraindikacije za intenzivniju tjelesnu aktivnost
Kod nekih dijabetičara postoje kontraindikacije za intenzivnu tjelesnu aktivnost, zbog čega se savjetuje konzultacija s liječnikom ili fizioterapeutom. Neki od ovih stanja uključuju:
- Kardiovaskularne bolesti (rizik od ishemije ili aritmije)
- Izražene periferne neuropatije (rizik od pada ili ozljeda stopala)
- Proliferativna retinopatija (poteškoće s vidom)
- Autonomna neuropatija (problemi s krvnim tlakom)
- Bubrežne bolesti (problemi s regulacijom krvnog tlaka)
Vrste treninga i preporučeni intenziteti
| Vrsta treninga | Aktivnosti | Učestalost | Intenzitet | Trajanje |
|---|---|---|---|---|
| Osnovni trening | Hodanje, penjanje stepenicama, kućne i vrtne aktivnosti | Svaki dan | 30-50% maksimalnog opterećenja (Borgova skala 12-13) | Više od 30 minuta |
| Trening izdržljivosti | Nordijsko hodanje, trčanje, biciklizam, plivanje | 3-5 dana/tjedan | 40-70% maksimalnog opterećenja (Borgova skala 13-16) | 20-60 minuta |
| Trening snage/jakosti | Vježbe s vlastitom težinom, elastične trake, utezi | 2-3 dana/tjedan | Do umora i iscrpljenosti | 8-10 vježbi, 8-12 ponavljanja |