Akrilamid u Hrani: Kako Ga Izbjeći i Što Trebate Znati

akrilamid

Akrilamid je spoj koji se može formirati u određenim namirnicama tijekom pečenja ili prženja na visokim temperaturama, najčešće iznad 120 °C. Nastaje kemijskom reakcijom između reducirajućih šećera i aminokiselina (posebno asparagina), a poznat je po neurotoksičnim i potencijalno kancerogenim učincima.

Glavni izvori akrilamida

Najvažniji izvori u prehrani uključuju:

  • Prženi krumpir – pomfrit, čips
  • Pekarski proizvodi – tostirani kruh, prepečeni peciva
  • Ekspandirane žitarice – poput “napuhane” riže ili kukuruza

Kako smanjiti unos akrilamida?

Postoji nekoliko jednostavnih strategija za smanjenje stvaranja akrilamida kod kuće:

  • Ne prepržujte ili ne zagorijevajte hranu – birajte zlatno-žutu boju, ne tamnosmeđu.
  • Izbjegavajte zagorjeli tost ili kruh.
  • Ne koristite visoke temperature dulje vrijeme ako nije nužno.
  • Potapanje krumpira u vodi (1 – 2 sata) prije prženja može značajno smanjiti količinu nastalog akrilamida.
  • Dodavanje začina poput ružmarina tijekom namakanja dodatno pomaže.

Što je s tjesteninom?

Tjestenina i njezini proizvodi ne sadrže akrilamid, jer se proces sušenja odvija na temperaturama nižim od onih potrebnih za njegovu tvorbu. To ih čini sigurnim izborom kada je riječ o ovom spoju.


Zaključak

Iako akrilamid u hrani nije moguće u potpunosti izbjeći, moguće ga je značajno smanjiti pažljivim pristupom kuhanju. Ključne preporuke uključuju:

  • Izbjegavanje prepečene i zagorene hrane,
  • Pametan odabir namirnica (izbjegavanje ekspandiranih žitarica),
  • Korištenje nižih temperatura i kraćeg vremena obrade kad je moguće.

Za dodatne savjete o prehrambenim navikama, posjetite našu Malu školu prehrane, a ako tražite ideje za ukusne i sigurnije obroke, svakako pogledajte naše recepte za osobe s dijabetesom.


Podijeli odgovor